Iako je naša predstava o medicini daleko složenija i preciznija, postoje neke stvari u kojima je starogrčka medicina i dalje aktuelna. Stari Grci smatraju se osnivačima zapadne medicine čija historija počinje prije više od 2.000 godina.
Iako je naša predstava o medicini daleko složenija i preciznija, postoje neke stvari u kojima je starogrčka medicina i dalje aktuelna.

1. Nove stare terapije

Ideja da u nekim starim zapisima možemo pronaći zaboravljenu terapiju može biti motivacija za proučavanje starogrčke medicine. Uvijek je moguće da ćemo u nekoj zaboravljenoj biljci naći osnovu za nove lijekove.
Čak i ako se to ne desi, treba imati u vidu da je grčki pojam “dijete” bio veoma širok, odnosno da je podrazumijevao čitav način života – ishranu, piće, vježbanje, probavu i san. Zdravlje je posmatrano kao ravnoteža različitih tjelesnih tečnosti. Iako to nije sasvim tačno, medicina se sve više okreće grčkom principu balansa.

2. Za medicinu je potrebno povjerenje

Iako je korišćenje grčke medicine za liječenje problematično, o odnosu doktora i pacijenta možemo mnogo naučiti od starih Grka.
Kako bi pridobili poverenje pacijenta, starogrčki doktori su nosili jednostavnu jednobojnu odjeću, izbjegavali su jake parfeme i nikada nisu citirali pjesnike pored pacijenta – ukoliko ste čitali grčke tragedije, biće vam jasno zašto. Doktorima je savjetovano da pokušaju da prodru u svijest pacijenta i osjete ono što pacijent osjeća. Sticanjem povjerenja, liječenje je olakšano.

3. Terapije mogu izaći iz mode i vratiti se

Medicina nije linearan proces koji napreduje ka istini. Ona ima uspone i padove, a nova otkrića se nekada ne prime odmah. Seciranje ljudskog tijela na primjer, vršeno je u 3 vijeku pne., da se poslije toga ne bi primjenjivalo vijekovima. Pročavanjem upotrebe metoda možemo razumijeti zašto se neki od njih odmah prihvataju, dok se drugima medicina opire.

4. Svi želimo da znamo zašto

Drevne religije su za sve što se desi u životu krivile bogove ili naš neuspjeh da se obratimo pravim bogovima na pravi način. Isto tako, drevna medicina je objašnjavala bolesti preko toga šta smo radili pogrešno. Šta ste jeli i pili, koliko ste vježbali, koje je godišnje doba i koji vjetar duva na mjestu gdje živite – sve to je imalo udjela u dijagnozi.

Kada znamo zašto se nešto dešava, lakše nam je to da ispravimo.

5. Ne možemo znati sve

Medicina često pogreši i bili bismo naivni kada bi rekli da možemo u svemu da uspijemo.

Stari Grci isticali su da medicina mora imati smisla za “publiku”. Ona nije potraga za “magičnom pilulom” koja sve liječi, već je takva da se stvara prema pojedincu. Sa razvojem genetike, ta personalizacija medicine ponovo se vratila u fokus.

KVAKA.BA