Uposlenica TVSA Selma Tahirović prepoznatljiva je u obrazovno-dokumentarnom medijskom prostoru po emisijama o kulturno-historijskom naslijeđu. U većini dokumentarnih projekata tretira naslijeđe, tradiciju i historiju.

Autorica je i dokumentarnog filma “Husaga Ćišić”. Premijeru dokumentarnog filma možete pogledati u programu TVSA u četvrtak 29. 11. 2018. godine u 20:00 sati.

Husein Husaga Ćišić jedan je od najistaknutijih bosanskohercegovačkih političara i intelektualaca koji je dao izuzetno značajan doprinos očuvanju i jačanju državnog identiteta Bosne i Hercegovine. Bio je bosanskohercegovački političar poznat po zalaganju za uvođenje Bošnjaka kao 6. nacije u SFRJ i dodavanja šeste baklje u državni grb SFRJ.

Husaga Ćišić je rođen 15. decembra 1878. godine u Mostaru (15. 12. 1878. ‒ 30. 8. 1956.), gdje je proveo i najveći dio svog života. Izuzetnu pažnju je pridavao ličnom obrazovanju. Bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, pa predsjednik Općine Mostar, predsjednik Vakufsko-meafirskog sabora Muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji, te član III zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a. U ratu su mu u partizanima poginula dva sina.

Husaga Ćišić je jedini poslanik koji je 1946. godine glasao protiv Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Tada veoma moćni Milovan Đilas je muslimane definirao kao “etničku grupu” te ih izostavio s popisa jugoslovenskih naroda.Đilasov plan bio je zasnovan na sovjetskom modelu o pet nacionalnih republika za pet naroda. Bosna je po Đilasu trebala biti posebna jedinica, kao neki corpus separatum, ali ne republika, već samo autonomna pokrajina.

Tada je došlo do natezanja između srpskih delegate koji su sve činili da se cijela BiH pripoji Srbiji i bosanskohercegovačkih delegate koji su tražili ravnopravan status BiH s ostalim republikama. Napokon je napravljen kompromis prema kojem će BiH imati republički status, ali je rečeno da je ta republika nastanjena ”dijelovima srpskog i hrvatskog naroda, kao i bosanskohercegovačkim muslimanima”.

Jedini koji se na Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije usprotivio ovakvom stavu bio je Husaga Ćišić. On je na Trećem zasjedanju AVNOJ-a održanom od 7. do 10. avgusta 1945. u Beogradu podnio amandman na novi Ustav Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike.

Izvor: mostarski.ba